Mikroplastika je odavno ušla u more i rijeke, a danas je pronalazimo i na tanjiru. Nova istraživanja pokazuju da prosječan čovjek godišnje unese i do nekoliko stotina hiljada čestica plastike kroz hranu i piće.
Put plastike do hrane: Plastika se raspada na sitne čestice manje od 5 milimetara — one završavaju u vodi, zemlji i vazduhu.
- Najveće količine unose se preko morskih plodova (ribe i školjke gutaju mikroplastiku filtriranjem mora) i pitke vode u plastičnim bocama.
- Mikroplastika je otkrivena i u povrću i voću: biljke upijaju čestice kroz zemljište i vodu, pa one dospijevaju u paradajz, zelenu salatu ili jabuke.
Koliko plastike unosimo: Prema studijama WWF-a, prosječna osoba može unijeti i do 5 grama plastike sedmično — što je težina jedne kreditne kartice.
- Godišnje to znači i do 250 grama plastike kroz hranu, piće i vazduh.
- Naučnici su mikroplastiku pronašli u ljudskoj krvi, plućima i čak u placenti trudnica, što potvrđuje da plastika postaje dio našeg organizma
Zdravlje: Posljedice još nisu u potpunosti poznate, ali postoje sumnje da mikroplastika izaziva upale, oštećenja ćelija i hormonalne poremećaje.
- Toksične hemikalije koje se vezuju za plastiku (ftalati, bisfenoli) mogu biti još opasnije od samih čestica.
- Svjetska zdravstvena organizacija traži dodatna istraživanja, dok EU već uvodi strožije propise o plastici za jednokratnu upotrebu i radi na ograničavanju mikroplastike u kozmetici i deterdžentima.
Mikroplastika je nevidljiva, ali sveprisutna — unosimo je svakodnevno kroz ribu, vodu, povrće i čak zrak koji dišemo. Nije pitanje da li je jedemo, već koliko i kakve će posljedice ostaviti na naše zdravlje. Dok čekamo jasnije odgovore nauke, jedini lijek je smanjiti plastiku u svakodnevnom životu i podržati politike koje nas od nje štite.
Leave a Reply